Mit o kolesterolu štetan za Vaše zdravlje

(napomena prevoditelja: članak je informativnog karaktera, da se vidi i mišljenje dra Mercole; Zaklada ima vlastite smjernice prehrane koje nisu sukladne smjernicama dra Mercole te ne daje preporuku ni za njegove stavove o vitaminu D, njegove preparate ni njegov sustav treninga)

Za kolesterol se lako može reći da je “pištolj iz kojeg se dimi” zadnja 2 desetljeća.

Bio je odgovoran za demonizaciju čitavih skupina namirnica (kao što su jaja i zasićene masti) i krivljen za baš sve vrste srčanih oboljenja posljednjih 20 godina.

No kada sam tek pokrenuo svoju medicinsku praksu ranih 80.-ih , o kolesterolu i strahu od njegove previsoke razine vrlo se rijetko govorilo.

Tijekom vremena, kolesterol je postao riječ za “po doma” – nešto što treba održavati što je niže moguće ili snositi posljedice.

Vjerojatno ste svjesni da postoje mnogi mitovi koji o masti i kolesterolu govore kao o najgorim namirnicama za konzumaciju. Molim Vas, shvatite da su upravo ovi mitovi ono što šteti vašem zdravlju.

Ne samo da kolesterol najvjerojatnije neće uništiti vaše zdravlje (razmišljanje na koje vas se pokušava navesti), nego također nije ni uzrok srčanih oboljenja.

A za one među vama koji uzimaju lijekove za smanjenje kolesterola, informacija koja slijedi vam očito nije dana dovoljno brzo. No prije nego dođem do tih životno važnih informacija, vratimo se najprije na neke osnovne stvari.

Što je kolesterol i zašto Vam je potreban?

Tako je, kolesterol vam je potreban.

Ova meka, voskasta tvar ne nalazi se samo u vašem krvotoku nego i u svakoj stanici vašeg tijela, gdje pomaže kod nastanka staničnih stijenki, hormona, vitamina D i žučnih kiselina koje pomažu da probavite masnoću. Kolesterol također pomaže i u nastanku sjećanja i presudan je za neke neurološke funkcije.

Vaša jetra proizvodi oko 75% kolesterola vašeg organizma,[i] a prema službenoj medicini, postoje dva tipa:

  1. High-density (visoke gustoće) lipoprotein ili HDL: Ovo je “dobar” kolesterol koji pomaže da kolesterol bude podalje od vaših arterija i uklanja ostatke iz arterijskih naslaga, što može pomoći sprječavanju srčanih bolesti.
  2. Low-density (male gustoće) lipoprotein ili LDL: Ovaj “loši” kolesterol kruži krvotokom i prema konvencionalnom shvaćanju, može se nakupljati na arterijama stvarajući naslage koje arterije čine suženima i manje fleksibilnima (stanje se naziva aterosklerozom). Ako se u jednoj od tih suženih arterija stvori ugrušak i dospije do srca ili mozga može doći do srčanog ili moždanog udara.

Vaš ukupan kolesterol sačinjavaju i:

  • Trigliceridi: povišena razina ovih opasnih masti povezana je sa srčanim bolestima i dijabetesom. Trigliceridi rastu od previše žitarica i šećera, fizičke neaktivnosti, cigareta, alkohola i prekomjerne težine ili pretilosti.
  • Lipoprotein (a) ili Lp(a): Lp(a) je tvar koju sačinjavaju dijelom LDL “loš kolesterol” plus bjelančevina (apoprotein a). Povišena razina Lp(a) veoma je jak faktor rizika za srčane bolesti. Ovo je jasno dokazano pa ipak malo koji liječnik provjerava njegovu razinu kod pacijenata.

Shvatite ovo:

Vaša ukupna razina kolesterola NIJE značajan indikator rizika od srčanih bolesti

Zdravstvene službe Sjedinjenih država potiču svaku osobu stariju od 20 godina da testira razinu kolesterola svakih 5 godina. Dio ovog testa je ukupni kolesterol, odnosno zbroj svih vrsta kolesterola u vašoj krvi, što uključuje HDL, LDL i VLDL..

Američko udruženje za srce (AHA) preporuča da vam ukupni kolesterol bude ispod 200 mg/dL, no ono što vam ne kažu je da je ukupna razina kolesterola vrijednost koja ne znači ništa u određivanju vašeg rizika za srčane bolesti, ukoliko nije iznad 330.

Štoviše, AHA je ažurirala svoje smjernice 2004., smanjujući preporučenu razinu LDL kolesterola s 130 na manje od 100 ili čak manje od 70 za pacijente s vrlo visokim rizikom.

Da bi se dostigle ovako čudne i opasne niske razine, morat ćete uzimati više lijekova za snižavanje kolesterola. Ove smjernice su na taj način povećale tržište za ove opasne lijekove. Danas, testirajući kolesterol kod djece to tržište proširuju i dalje.

Viđao sam mnoge osobe s ukupnim kolesterolom preko 250 koji su imale nizak rizik od srčanih bolesti zbog razine HDL-a. I obrnuto – vidio sam ih još više koji su imali kolesterol ispod 200 a istovremeno imali vrlo visok rizik od srčanih bolesti temeljem sljedećih dodatnih pretraga:

  • omjer HDL/kolesterol

  • omjer trigliceridi/HDL

Postotak HDL-a vrlo je snažan faktor rizika za srčane bolesti. Podijelite vrijednost svog HDL-a s vrijednošću kolesterola. Ovo bi u idealnom slučaju trebalo biti iznad 24%.

Isto napravite i s trigliceridima u odnosu na HDL. Postotak bi trebao biti ispod 2.

Svejedno, imajte na umu da da su ovo samo jednostavne smjernice a zapravo puno više toga čini rizik od srčanih bolesti a ne tek ovi brojevi. U biti, pojmovi HDL i LDL su ušli u uporabu tek pošto je ustanovljeno da je ukupni kolesterol slab pokazatelj rizika za srčane bolesti.

Daju vam dakle bolju sliku o čemu je riječ no ipak vam ne pokazuju sve.

Kolesterol nije ni “dobar” ni “loš”

Sad kad smo definirali dobar i loš kolesterol, moramo reći da zapravo postoji samo jedan kolesterol. Ron Rosedale, dr. med., široko prihvaćen kao jedan od vodećih liječnika na području zaustavljanja starenja u S.A.D., izvrsno objašnjava ovaj koncept:[ii]

“Molim vas, vodite računa o tome da su LDL i HDL lipoproteini – masnoće kombinirane s bjelančevinama. Samo je jedan kolesterol. Ne postoji “dobar” ili “loš” kolesterol.

Kolesterol je samo kolesterol.

On se kombinira s drugim masnoćama i bjelančevinama kako bi putovao krvotokom, budući da se masnoće i naša vodenasta krv teško miješaju.

Masne se tvari stoga moraju otpremati prema tkivima i od njih – posredstvom bjelančevina. LDL i HDL su oblici bjelančevina i daleko su od toga da budu samo kolesterol.

U biti, znamo da postoje mnogi tipovi ovih čestica koje su i mast i bjelančevina. LDL čestice dolaze u mnogim veličinama a velike LDL čestice ne predstavljaju problem. Jedino tzv. male guste LDL čestice potencijalno mogu biti problem, jer mogu prodrijeti kroz oblogu arterija a ako oksidiraju, drugim riječima užegnu, mogu uzrokovati štetu i upalu.

Zato se može reći i da imamo ‘dobar LDL’ i ‘loš LDL.’

Također, neke su HDL čestice bolje od drugih. Vaš ukupni kolesterol vam ne govori puno. Čak vam ni razina LDL-a i HDL-a ne govori puno.”

Kolesterol vam je prijatelj, a ne neprijatelj

Prije nastavka, zaista bih htio da se pozabavite ovim konceptom.

U S.A.D.-u je ideja da je kolesterol zlo mnogima duboko utisnuta u pamet. No to je veoma štetan mit koji treba odmah staviti na kušnju.

“Ponajprije” – ističe dr. Rosedale – “kolesterol je vitalna komponenta svake stanične stijenke na Zemlji. Drugim riječima – nema niti jednog oblika života na Zemlji koji bi mogao bez kolesterola.

To vam automatski govori da on sam po sebi ne može biti štetan. Zapravo on nam je jedan od najboljih prijatelja.

Bez njega nas ne bi bilo. Nikakvo čudo da preveliko snižavanje kolesterola povećava rizik od umiranja. Kolesterol je i prekursor (tvar za nastanak, op. prev.) svih steroidnih hormona. Nema estrogena, testosterona, kortizola ni drugih vitalnih hormona bez kolesterola.”

Vitamin D i vaš kolesterol

Vjerojatno ste svjesni nevjerojatnog utjecaja vitamina D na vaše zdravlje. Ukoliko niste ili Vas treba podsjetiti, posjetite moju vitamin D stranicu.

Ono što većina ne uviđa je da je najbolji način primanja vitamina D putem sigurnog izlaganja kože suncu. UVB zrake na sunčevoj svjetlosti reagiraju s kolesterolom u koži i pretvaraju ga u vitamin D.

Dakle?

Ako Vam je kolesterol prenizak, nećete moći pomoću sunca stvoriti dovoljno vitamina D.

Uz to, intuicija nam ukazuje na to da ako je kolesterol tako štetan, zašto bi ga organizam koristio kao prekursor za sintezu vitamina D i svih steroidnih hormona?

Drugi “dokaz” da je kolesterol za vas dobar?

Razmotrimo ulogu “dobrog” HDL kolesterola. HDL preuzima kolesterol iz tjelesnih tkiva i arterija i vraća ga u jetru, mjesto gdje i nastaje većina kolesterola. Ako je svrha ovoga eliminacija kolesterola iz organizma, jedino što ima smisla bilo bi da kolesterol ode u bubrege ili probavu da ga organizam može ukloniti.

Ipak, vraća se u jetru. Čemu?

Zato što će ga jetra ponovno iskoristiti.

“Odvodi ga u jetru kako bi ga jetra mogla reciklirati; staviti ga u druge čestice da može otići u tkiva i stanice kojima je potreban,” Dr. Rosedale tumači: “Vaš organizam pokušava stvoriti i očuvati kolesterol iz sasvim preciznog razloga a to je jer je važan, čak presudan za zdravlje.”

Kolesterol i upale – koja je veza?

RIječ upala postala je česta riječ u medicini jer je povezana s toliko različitih bolesti. Među njima su i srčane bolesti … one iste za koje se okrivljuje kolesterol.

Na što ciljam?

Najprije razmotrimo ulogu upale u organizmu. Iz više je razloga ona dobra stvar jer je prirodan odgovor organizma na uljeze koje doživljava kao prijetnje. Ako se porežete, upalni proces omogućuje cijeljenje.

Tijekom upale:

  • krvne se žile stežu da ne iskrvarite
  • krv postaje gušća da se lakše može zgrušati
  • imunosni sustav šalje stanice i kemikalije za borbu s virusima, bakterijama i i drugim “negativcima” koji bi mogli zaraziti područje ozljede
  • stanice se množe da poprave štetu

Konačno, posjekotina je iscijeljena i može nastati zaštitni ožiljak preko područja ozljede.

Dođe li do ozljede arterije događa se vrlo sličan proces u organizmu, osim što je “ožiljak” na arteriji poznat kao plak, naslaga.

Ovaj plak, uz zgušnjavanje krvi i stezanje krvnih žila (što se normalno javlja tijekom upalnih procesa) zaista može povećati rizik od visokog tlaka i srčanih udara.

Kolesterol tek treba ući u ovu priču.

Kolesterol se javlja jer je potrebna zamjena oštećenih stanica.

Niti jedna stanica ne može nastati bez njega.

Postoje li dakle oštećene stanice koje treba zamijeniti, jetra će primiti obavijest da stvori više kolesterola te da ga otpusti u krvotok. Ovo je namjeran proces kako bi organizam stvorio nove, zdrave stanice.

Moguć je i dosta čest slučaj da u organizmu nastaju određene štete na redovnoj osnovi. U tom slučaju ovo će biti opasno stanje kronične upale.

Test koji se uobičajeno koristi za dijagnosticiranje kronične upale je krvna pretraga na C-reaktivni protein (CRP). Razina CRP-a koristi se kao marker upale arterija.

Općenito:

  • CRP ispod 1 miligrama po litri krvi znači da imate nizak rizik za krvožilne bolesti

  • 1 do 3 miligrama znači umjeren rizik

  • Više od 3 miligrama je visok rizik

Čak se i konvencionalna medicina zagrijava za ideju da kronične upale mogu biti okidači za srčane udare. No tu zastaje i nema uvid u širu sliku.

Sa stanovišta konvencionalne medicine, kada ona uoči kolesterol gdje kruži krvotokom, zaključuje da je on – a ne oštećenja arterija koja stoje iza njega – uzrok srčanih udara.

To nas dovodi do sljedeće točke.

Bezumlje oko smanjivanja kolesterola

Sally Fallon, ravnateljica Zaklade Weston A. Price i dr. Mary Enig, stručnjak za biokemiju lipida idu tako daleko da visok kolesterol nazivaju “izmišljenom bolešću, tzv. problemom koji se pojavio onda kada je zdravstvena struka pronašla način kako izmjeriti razinu kolesterola u krvi.”[iii]

I evo objašnjenja.

Ukoliko imate povišenu razinu kolesterola u krvi, to se događa barem jednim dijelom zbog pojačane upale u vašem organizmu. Kolesterol je tu da odradi posao: da vam pomogne da ozdravite i da se organizam obnovi.

Konvencionalna je medicina sasvim promašila sa svojim opasnim preporukama da je snižavanje kolesterola uz pomoć lijekova ispravan način da umanjite rizik od srčanog udara, jer je stvarno potrebno nešto drugo – ukazati na to da nešto nanosi štetu vašem organizmu – a to posljedično dovodi do pojačane upale a time i povišenog kolesterola.

Dr. Rosedale ističe sljedeće:

“Ako se u organizmu događa značajnija šteta radi koje je potrebno izlučivanje dodatnog kolesterola putem krvotoka ne čini se osobito mudro usmjeriti se samo na snižavanje kolesterola a sasvim zanemariti uzrok radi kojeg se on uopće pojavio.

Čini se pametnije smanjiti tu povećanu potrebu za kolesterolom – tu prekomjernu štetu koja se događa, uzrok te kronične upale.”

O tome kako to postići iznijet ću kasnije, no pogledajmo sada najprije koje su opasnosti od niske razine kolesterola i kako se uopće dogodilo da je nizak kolesterol postao poželjan.

Ako vam je kolesterol prenizak…

U tijelu se mogu dogoditi svakakve nezgodne stvari. Upamtite, baš svaka od stanica nužno treba kolesterol – uključujući i moždane stanice. Možda je upravo to razlog zašto nizak kolesterol uzrokuje nered u psihi.

Jednom velikom studijom koju su predvodili nizozemski istraživači otkriveno je da muškarci s kronično niskim kolesterolom pokazuju stalan povećani rizik od depresivnih simptoma.[iv]

Ovo je možda zbog toga što kolesterol utječe na metabolizam serotonina, tvari koja je povezana s regulacijom raspoloženja. Kanadski su istraživači otkrili da su oni koji se nalaze unutar najnižih 25% ukupne koncentracije kolesterola imali više od šest puta veći rizik od samoubojstva nego oni u gornjih 25%.[v]

Deseci studija govore u prilog povezanosti niske ili snižene razine kolesterola i nasilnog ponašanja, sve po istoj shemi: snižena razina kolesterola može dovesti do smanjene aktivnosti serotonina u mozgu što zauzvrat vodi do povećane nasilnosti i agresivnosti.[vi]

Jedna meta–analiza provedena na više od 41.000 nalaza pacijenata pokazuje da osobe koje uzimaju statine kako bi čim više snizile kolesterol mogu imati povišen rizik od raka,[vii] dok druge studije povezuju nizak kolesterol s Parkinsonovom bolešću.

Kada je kolesterol prenizak? Spremni?

Najvjerojatnije svaka razina znatnije ispod 150 – optimum bi bio oko 200.

Znam što sada razmišljate: “Ali moj mi liječnik tvrdi da mi kolesterol mora biti ispod 200 kako bih bio zdrav.” Dopustite mi da vam rasvijetlim kako je uopće došlo do ovih preporuka o kolesterolu. Moram Vas upozoriti; to nije osobito lijepa priča.

Ovo je važna stvar. Susretao sam nebrojene ljude koji su svoj kolesterol smanjili ispod 150 i duboko u sebi nimalo ne sumnjam da im toliko smanjivanje kolesterola uzrokuje daleko više štete nego bilo kakve koristi.

Tko je donio odluku o tome koliki je kolesterol štetan a koliki zdrav?

2004., državni program američke vlade za edukaciju o kolesterolu po svojem je vijeću savjetovao osobama koje imaju rizik od srčanih oboljenja da pokušaju sniziti razinu LDL kolesterola na određenu, sasvim nisku razinu.

Prije 2004., razina LDL kolesterola od 130 milligrama smatrana je zdravom. Ipak, novim se smjernicama preporučala ona manja od 100 pa čak i manja od 70 za vrlo rizične pacijente.

Imajte na umu da postizanje ovih ekstremno niskih vrijednosti obično iziskuje uporabu lijekova za skidanje kolesterola.

Na svu sreću, 2006., recenzija u Godišnjaku Interne Medicine[viii] otkriva da nema dovoljno dokaza koji bi potvrđivali ove ciljne vrijednosti. Autori recenzije nisu uspjeli pronaći istraživanja koja bi nudila dokaz da je postizanje neke određene razine LDL-a važno za nešto ili samo po sebi, te su otkrili i da su studije koje su pokušavale doći do istih sadržavale značajnije pogreške.

Nekoliko znanstvenika, sudionika u izradi ovih smjernica čak je i samo priznalo da znanstvene činjenice koje bi bile potvrda ovoj preporuci za kolesterol ispod 70, nisu osobito jake.

Kako su onda ove iznimno niske smjernice za kolesterol uopće nastale?

Osam od devet liječnika u odboru koji je razvio nove smjernice za kolesterol imalo je prihode od farmaceutskih kompanija koje proizvode statinske lijekove.[ix]

Za iste je lijekove nastalo ogromno tržište u Sjedinjenim državama.

Podudarnost? Ne bih rekao.

E sada, unatoč tome što je otkriveno da nema apsolutno NIKAKVIH dokaza koji bi ukazivali na to da je snižavanje LDL kolesterola na 100 ili manje dobro za vas, što mislite, što Američko društvo za srce I DALJE preporuča?

Snižavanje LDL kolesterola na manje od 100.[x]

Da stvar bude još gora, standardna preporuka da biste dostigli tu razinu gotovo uvijek uključuje jedan ili više lijekova za skidanje kolesterola.

Opasnosti od pripravaka za skidanje kolesterola

Ako ste zabrinuti zbog kolesterola, uzimanje lijekova bi vam trebalo biti uistinu posljednje rješenje, čime želim reći da su izgledi veoma veliki, veći od jedan naprama 100 da ne trebate lijekove za skidanje kolesterola.

Drukčije rečeno, među više od 20.000 pacijenata koji su došli u moju kliniku, samo ih je četvero ili petoro uistinu trebalo ovakav lijek, budući da su imali nasljednu obiteljsku hiperkolesterolemiju za koju je lijek potreban..

Sada to usporedimo s onim što se događa s populacijom u cjelini. Prema podacima Medco Health Solutions Inc., više od pola osiguranih amerikanaca uzima lijekove za kronične zdravstvene probleme. A pripravci za snižavanje kolesterola su među njima na drugom mjestu s gotovo 15 posto kroničnih potrošača lijekova koji ih uzimaju (lijekovi za tlak – još jedna prekomjerno prepisivana kategorija – bili su na prvom mjestu).[xi]

Uznemirujuće je stajalo u BusinessWeeku još 2008.: “Neki su istraživači čak sugerirali – pola u šali – da bi lijekove trebalo staviti u opskrbu vodom.”[xii]

Smatrajte se sretnim što vjerojatno NE trebate uzimati lijekove za skidanje kolesterola jer se radi o odurnim malim tableticama.

Statini rade na način da koče enzim u jetri potreban za proizvodnju kolesterola. Zabrinjavajuće je to da kad dirate u delikatne mehanizme ljudskog organizma, riskirate da poremetite sve.

Jer, “statini ne zaustavljaju samo proizvodnju kolesterola, nego i čitave obitelji u tome posrednih tvari od kojih mnoge ili sve imaju važne biokemijske funkcije” – kažu gđa Enig i gđa Fallon.3

Za početnike, statinski lijekovi iz vašeg tijela iscrpljuju koenzim Q10 (CoQ10), koji je blagotvoran za zdravlje srca i mišićnu funkciju. Liječnici ljudima rijetko govore o ovom riziku i savjetuju uzimanje dodatnog CoQ10 jer njegovo iscrpljenje dovodi do umora, mišićne slabosti, bolova i zatajenja srca.

Mišićna bol i slabost, stanje koje se naziva rabdomioliza,  najčešća je nuspojava statina za koju se smatra da nastaje jer statini aktiviraju gen atrogin-1, koji igra ključnu ulogu u atrofiji mišića.[xiii]

Uz to, mišićna bol i slabost mogu ukazivati na to da se tjelesna tkiva razgrađuju – što za posljedicu može imati oštećenje bubrega.

Statini su povezani i s:

  • povećanim rizikom od polineuropatije (oštećenja živaca koja uzrokuju bol u rukama i nogama kao i poteškoće s hodom)
  • smušenosti
  • kognitivnim poremećajima, uključujući gubitak pamćenja[xiv]
  • potencijalnim povećanjem rizika od raka[xv]
  • smanjenom funkcijom imunosnog sustava[xvi]
  • depresijom
  • problemima s jetrom, uključujući potencijalni porast jetrenih enzima (osobe na statinima moraju redovito kontrolirati jetrenu funkciju)

Nedavno je otkrivena moguća povezanost između statina i povećanog rizika od Lou-Gehrigove bolesti.[xvii]

I drugi lijekovi za sniženje kolesterola osim statina također imaju nuspojave, a najzamjetnije su mišićna bol i slabost.

VAŽNA NAPOMENA

Ukoliko vi ili netko vama drag iz bilo kojeg razloga ne vjeruje ovim informacijama i odluči ostati na statinima neka uzima barem jedan do dva Ubiquinola dnevno.

Ovo će pomoći da se spriječe sve gore spomenute nuspojave

Ubiquinol je reducirani oblik koenzima Q-10 i daleko je učinkovitiji ako imate više od 35-40 godina. Taj dodatak prehrani zaista radi, i ako uzimate CoQ-10 a vaš ga organizam ne može svesti na ubiquinol zavaravate se i bacate novac.

Pogledajte našu stranicu ubiquinol information page  za daljnje pojedinosti.

Imaju li lijekovi za kolesterol ikakav učinak?

Uz sve ove nuspojave lijek bi stvarno morao biti barem učinkovit, zar ne? No čak je i to upitno. Barem ovisi kako na to gledate.

Većina lijekova za kolesterol može učinkovito sniziti brojke, no da li vas to čini zdravijim, da li sprječavaju srčane bolesti?

Jeste li kada čuli za statistiku koja se zove NNT, broj potreban za tretiranje (Number Needed to Treat)?

Čisto sumnjam. No i većina liječnika ne zna. Evo u čemu je stvar.

NNT odgovara na sljedeće pitanje: koliko ljudi mora uzeti određeni lijek da se izbjegne jedan medicinski slučaj (kao što je srčani udar)?

Npr., ako je za neki lijek NNT 50 za srčani udar, tada ga pedeset ljudi mora uzimati kako bi bio spriječen jedan srčani udar.

Jednostavno, zar ne?

Proizvođačima lijekova nije osobito drago da lijek promatrate kroz NNT, jer tada o njihovim “čudesnim” lijekovima stječete potpuno drukčiju sliku. Uzmimo Pfizerov Lipitor koji je najčešće prepisivan lijek za kolesterol na svijetu i uzimalo ga je više od 26 millijuna amerikanaca.[xviii]

Sudeći prema web-stranici samog Lipitora, klinički je dokazano da Lipitor smanjuje loš kolesterol za 39-60 %, ovisno o dozi. Prilično učinkovito, zar ne?

No, BusinessWeek je objavio odličnu priču o ovome[xix] gdje su otkrili STVARNE brojke upravo s Pfizerovog vlastitog oglasa za Lipitor, u novinama.

Na prvi pogled oglas bahato ističe da Lipitor smanjuje srčane udare za 36 %. No tu je zvjezdica. Kad slijedite zvjezdicu, nalazite puno sitnije tiskano:

“To znači da je u velikoj kliničkoj studiji srčani udar imalo 3% pacijenata od onih koji su uzimali šećernu tabletu odnosno placebo, u usporedbi s 2% pacijenata koji su uzimali Lipitor.”

Ovo zapravo znači da su na svakih 100 osoba koje su uzimale lijek u trajanju od preko 3,3 godine, tri osobe na placebu i dvije osobe na Lipitoru imale srčani udar. To znači da je uzimanje Lipitora rezultiralo jednim srčanim udarom manje na sto ljudi.

NNT je u ovom slučaju 100. Sto ljudi mora uzimati Lipitor tijekom više od tri godine da bi se spriječio jedan srčani udar. A ostalih je 99 dakle bacilo stotine dolara i povećalo svoj rizik od mnoštva nuspojava – radi ničega.

Vidite kako je stvarna učinkovitost lijekova za kolesterol poput Lipitora skrivena iza dimne zavjese.

U nekim slučajevima uopće i nije skrivena.

Zetia i Vytorin: nema medicinske koristi

2008. se pokazalo da Zetia, koja djeluje tako da sprječava apsorpciju kolesterola iz crijeva i Vytorin koji je kombinacija Zetie i Zocora (statin), ne djeluju.

Ovo je otkriveno NAKON što su ti lijekovi zauzeli gotovo 20% američkog tržišta lijekova za kolesterol. Također i nakon gotovo millijun izdanih recepata za lijekove svakog tjedna u S.A.D., što je bilo blizu 4 milijarde $ u 2007.[xx]

To se dogodilo tek nakon objavljenog istraživanja Mercka i Schering-Plougha. Bez obzira na to što je istraživanje završeno u travnju 2006., rezultati nisu objavljeni do siječnja 2008.

Ni ne čudi zašto su proizvođači lijekova htjeli sakriti ove rezultate…

Dok je Zetia snižavala kolesterol 15 do 20 %, pokusi nisu dokazali da smanjuje srčane ili moždane udare ili da smanjuje naslage u arterijama koje mogu dovesti do poteškoća sa srcem.

Istraživanje proizvođača lijekova koji su ispitali da li Zetia može smanjiti razvoj plaka, otkrilo je da je plak nastajao gotovo dvostruko brže kod pacijenata koji su uzimali lijek Zetia zajedno sa Zocorom (Vytorin) nego kod onih koji su uzimali samo Zocor.[xxi]

Dakako, odgovor nije u tome vratiti se tipičnim statinima za smanjenje kolesterola, kao što bi mnogi tzv. eksperti htjeli da povjerujete.

Za statine se smatra, podsjećam, da imaju koristan učinak na upalu u organizmu a time se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

No smanjenje upale u tijelu možete postići prirodnim putem, bez rizika za brojne nuspojave statina. To je i objašnjenje zašto su moje smjernice za smanjenje kolesterola iste kao i one za smanjenje upale.

Za više detaljnijih informacija o lijekovima za kolesterol, pogledajte moju stranicu statin index.

Kako prirodno smanjiti upalu i time rizik od srčanih bolesti

Postoji sasvim pogrešna predodžba da je potrebno izbjegavati namirnice poput jaja i zasićenih masnoća kako biste očuvali srce. Unatoč tome što životinjske masnoće sadrže kolesterol, a već sam ranije objanio zašto vas ovo ne treba plašiti – objasnit ću i u nastavku.

Ovaj pogrešan princip temelji se na “lipidnoj hipotezi” – nastaloj 1950.-ih od pionira nutricionizma Ancela Keysa – koji je povezao masnoću iz hrane s bolestima srca.

Nutricionistička zajednica tog vremena u potpunosti je prihvatila hipotezu i potaknula javnost da izbaci maslac, crveno meso, životinjske masnoće, jaja, mlječne proizvode i ostale masnoće koje “zakrčuju arterije” iz prehrane – što je bio radikalan korak u to vrijeme.

No možda vam nije poznato da kad je Keys objavio svoju analizu koja je tvrdila da dokazuje vezu između masnoća u prehrani i koronarne srčane bolesti, on je selektivno analizirao informacije za samo šest zemalja kako bi potkrijepio svoju korelaciju, a nije uzeo u obzir sve podatke dostupne u to vrijeme – za 22 zemlje.

Kao rezultat ovih “probranih” podataka, vladine su zdravstvene organizacije započele bombardirati javnost savjetom koji je bio doprinos epidemiji dijabetesa i debljine danas: jesti niskomasnu hranu.

Ne iznenađuje da su brojne studije dokazale da je teorija Keysa pogrešna i da su zasićene masnoće zdrave, a tu su i studije iz članka-klasika gđe Fallon i gđe Enig – The Skinny on Fats:[xxii]

  • istraživanje na odraslima iz Južne Caroline nije ustanovilo korelaciju razine kolesterola u krvi s “lošim” prehrambenim navikama kao što je konzumacija crvenog mesa, životinjskih masnoća, prženih namirnica, maslaca, jaja, punomasnog mlijeka, slanine, kobasica i sira.[xxiii]
  • istraživanje Medical Research Councila pokazalo je da muškarci koji jedu maslac imaju prepolovljen rizik od razvoja srčanih bolesti za razliku od onih koji su na margarinu.[xxiv]

Dakako, budući da su amerikanci izbacili hranjive životinjske masnoće iz prehrane, ostali su gladni. Počeli su stoga jesti više prerađenih žitarica, više biljnih ulja, više visokofruktoznog kukuruznog sirupa (glukozni/fruktozni sirup, op.prev.), što su sve prehrambene katastrofe.

Ovaj posljednji način prehrane dovodi do povećane upale i porasta kolesterola u organizmu. Stoga ne dajte da vas netko ubuduće plaši životinjskim masnoćama.

Kroničnu upalu uzrokuje sljedeća lista:

  • oksidirani kolesterol (užegli kolesterol kao npr. onaj iz pregorjele kajgane)
  • konzumacija previše šećera i žitarica
  • konzumacija namirnica pripremljenih na visokim temperaturama
  • konzumacija trans-masnoća
  • sjedilački način života
  • pušenje
  • emocionalni stres

Konačno, ako želite smanjiti upalu i kolesterol na prirodan način, ciljajte stvari s te liste.

Kako prirodno smanjiti kolesterol…

  1. Uzimajte obilje visokokvalitetnih omega-3 kiselina na životinjskoj bazi. Ja dajem prednost ulju krila. Nova istraživanja pokazuju da već 500 mg može smanjiti ukupni kolesterol i trigliceride te povećati HDL kolesterol.
  2. Smanjite, s planom potpune eliminacije, žitarice i šećer u dnevnoj prehrani. Osobito je važno eliminirati opasne šećere kao što je fruktoza. Ako vam je omjer HDL/kolesterol nenormalan te ga treba popraviti bilo bi dobro da eliminirate gotovo svo voće iz prehrane jer je ono također izvor fruktoze. Jednom, kad vam se kolesterol popravi možete ga ponovno postupno uvesti u količinama koje vam neće remetiti kolesterol.
  3. Jedite namirnice sukladno svom nutritivnom tipu. Više po tome na našem besplatnom upitniku.
  4. Jedite dobar dio svoje prehrane sirov.
  5. Jedite zdrave, po mogućnosti sirove masnoće koje odgovaraju vašem nutritivnom tipu. Ovo uključuje:
    • maslinovo ulje
    • kokos i kokosovo ulje
    • organske sirove mlječne proizvode (maslac, vrhnje, kiselo vrhnje, sir, itd.)
    • avokado
    • sirove orašaste plodove
    • sjemenke
    • jaja (lagano kuhana s očuvanim žumanjkom ili sirova)
    • organsko meso pašnih životinja
  6. Uvedite tjelesno vježbanje, osobito Peak Fitness tip vježbanja. Vježbanjem popravljate cirkulaciju u organizmu. Komponente imunosnog sustava također bolje kruže, a to znači da će se imunosni sustav moći bolje suprotstaviti bolesti prije nego se ona proširi.
  7. Izbjegavajte pušenje i prekomjerni alkohol.
  8. Razmotrite svoje emocionalno stanje. Meni osobito odgovara Emotional Freedom Technique (EFT) za menadžment stresa.

Eto; to su razlozi da ne brinete oko visokog kolesterola kao i jednostavan plan za optimizaciju istog.

Ako netko vama drag uzima lijekove za kolesterol, potičem vas da ovo podijelite i s njim i poslužite se tisućama besplatnih stranica s informacijama na www.Mercola.com.

Za većinu vas koji ovo čitate nema razloga riskirati zdravlje s lijekovima za kolesterol. S planom koji sam iznio, postići ćete kolesterol kakav bi trebali imati a uz sve to i “nuspojave” poput više energije, boljeg raspoloženja i umne bistrine.

Predobro da bi bilo istinito?

Ne baš.

Za najveću većinu, tek nekoliko promjena u načinu života dovest će do toga da će zdrava razina kolesterola doći sama od sebe.

Kao i uvijek, vaše je zdravlje u vašim rukama. Sad je čas da preuzmete kontrolu – i preoblikujete ga u nešto izvrsno.

Izvori

[i] American Heart Association January 23, 2008

[ii] Mercola.com, Cholesterol is NOT the Cause of Heart Disease, Ron Rosedale May 28, 2005

[iii] Fallon, S. and Mary Enig. “Dangers of Statin Drugs: What You Haven’t Been Told About Popular Cholesterol-Lowering Medicines,” The Weston A. Price Foundation

[iv] Psychosomatic Medicine 2000;62.

[v] Epidemiology 2001 Mar;12:168-72

[vi] Annals of Internal Medicine (1998;128(6):478-487) The Journal of the American Medical Association (1997;278:313-321)

[vii] Journal of the American College of Cardiology July 31, 2007; 50:409-418

[viii] Annals of Internal Medicine October 3, 2006; 145(7): 520-530

[ix] USAToday.com October 16, 2004

[x] American Heart Association, “What Your Cholesterol Level Means,” accessed May 22, 2008

[xi] MSNBC.com More than half of Americans on chronic meds May 14, 2008(accessed June 9, 2008)

[xii] BusinessWeek Do Cholesterol Drugs Do Any Good? January 17, 2008 (accessed June 9, 2008)

[xiii] The Journal of Clinical Investigation December 2007; 117(12):3940-51

[xiv] Mercola.com Sudden Memory Loss Linked to Cholesterol Drugs

[xv] Nature Medicine September, 2000;6:965-966, 1004-1010.

[xvi] Nature Medicine, December, 2000; 6: 1311-1312, 1399-1402

[xvii] Edwards, I. Ralph; Star, Kristina; Kiuru, Anne, “Statins, Neuromuscular Degenerative Disease and an Amyotrophic Lateral Sclerosis-Like Syndrome,” Drug Safety, Volume 30, Number 6, 2007 , pp. 515-525(11)

[xviii] IMS Heallth. IMS National Prescription Audit Plus July 2007.

[xix] BusinessWeek.com, “Do Cholesterol Drugs Do Any Good?” January 17, 2008 (accessed June 10, 2008)

[xx] New York Times, “Cardiologists Question Delay of Data on 2 Drugs,” November 21, 2007 (accessed June 10, 2008)

[xxi] New York Times, “Drug Has No Benefit in Trial, Makers Say,” January 14, 2008 (accessed June 10, 2008)

[xxii] Enig, M and Sally Fallon, “The Skinny on Fats,” The Weston A. Price Foundation,

[xxiii] Lackland, D T, et al, J Nutr, Nov 1990, 120:11S:1433-1436

[xxiv] Nutr Week, Mar 22, 1991, 21:12:2-3

Related articles:

The science behind statin drugs is failing to prove a benefit; here’s what can really do the trick.

Even most physicians are confused about this important health concern.

Omega-3 fats do more to normalize your cholesterol than Lipitor and the other statin drugs, and are safer and less expensive as well.

High cholesterol is likely to increases your risk of prostate cancer. Although statin drugs lower cholesterol levels, they are not your best option to reduce…

Avoid using statin drugs to lower cholesterol levels with these natural solutions and reap great health as a side effect. If you or someone you know has high cholesterol this is a must read.

New federal guidelines have changed the “normal” range for cholesterol so now even more people will be put on cholesterol-lowering drugs.

Instead of preventing cardiovascular disease, the new guidelines may transform healthy individuals into unhappy hypochondriacs obsessed with the chemical composition of their food and their blood, destroy the joy of eating, and divert health care money from the sick and the poor to the rich and the healthy.

Eight of the nine influential doctors responsible for forming new cholesterol guidelines may be blinded by dollar signs. It seems they have been making money from drug companies by urging patients to take their drugs.

“Experts” from the American College of Physicians recommended that most diabetics should be taking cholesterol-lowering medication to reduce their risk of having a heart attack–even if their cholesterol levels fell in the normal range.

Despite the fact that most people are worried about having cholesterol levels that are too high, yet another study has found that low cholesterol is actually associated with adverse behavioral effects such as aggression and depression.

Results of a study conducted by Dutch researchers provide additional evidence for a link between low cholesterol levels and an increased risk of depression in men.

If your cholesterol levels are too low, it may increase your risk of stroke.

Lowering cholesterol could trigger changes in brain chemistry that encourage violent behavior.

izvor: www.mercola.com

Leave a Reply