Zasićene masnoće imaju mnoštvo uloga
Zasićene masnoće poput maslaca, masnoće izmesa, kokosovog ulja i palminog ulja pri sobnoj su temperaturi u krutom stanju. Prema konvencionalnoj prehrambenoj dogmi, ove su tradicionalne masnoće krivci za većinu naših modernih bolesti – bolesti srca, rak, pretilost, dijabetes, malfunkciju staničnih stijenki pa čak i živčane poremećaje kao što je multipla skleroza. Ipak, mnoge znanstvene studije ukazuju na to da su zapravo prerađena tekuća biljna ulja – krcata slobodnim radikalima koji se stvaraju tijekom prerade – i umjetno očvrsnuta biljna ulja – nazivana trans-masnoćama – krivci za ove moderne bolesti, a ne prirodne zasićene masnoće.
Čovjeku su zasićene masnoće potrebne zato jer je on toplokrvno biće. Naš se organizam ne nalazi u uvjetima sobne, nego tropske temperature. Zasićene masnoće pružaju odgovarajuću krutost i strukturu našim staničnim stijenkama i tkivima. Kada unosimo puno nezasićenih, tekućih ulja, naše stanične stijenke nemaju odgovarajuću strukturnu čvrstoću za ispravno funkcioniranje, postaju odviše “savitljive”, a ako unosimo puno trans-masnoća, koje pri tjelesnoj temperaturi nisu meke poput zasićenih masnoća, naše stanične stijenke postaju odviše “krute”.
Nasuprot uvriježenom mišljenju, koje znanstveno nije utemeljeno, zasićene masnoće ne začepljuju arterije niti uzrokuju bolesti srca. U stvari, priroritetna je hrana za srce upravo zasićena masnoća; uz to, zasićene masnoće smanjuju tvar pod nazivom Lp(a), koja je veoma točan marker za sklonosti bolestima srca.
Zasićene masnoće igraju mnoge važne uloge u kemiji organizma. Jačaju imunosni sustav i sudjeluju u međustaničnoj komunikaciji, što znači da nas štite od raka. Potpomažu ispravan rad receptora naših staničnih stijenki a time i receptore za inzulin te nas tako štite od dijabetesa. Pluća ne mogu funkcionirati bez zasićenih masnoća i zato djeca koja jedu maslac i punomasno mlijeko puno rjeđe boluju od astme nego djeca kojoj se daje mlijeko smanjene masnoće i margarin. Zasićene masnoće sudjeluju i u bubrežnoj funkciji te u proizvodnji hormona.
Zasićene su masnoće potrebne za ispravno funkcioniranje živčanog sustava i više od polovice masnoće koja čini mozak je zasićena. Zasićene masnoće pomažu smanjenju upala. Konačno, zasićene su životinjske masnoće nosači životno važnih, u mastima topivih vitamina A, D i K2, koji su nam za zdravlje potrebni u velikim količinama.
Ljudi su tisućama godina konzumirali zasićene masnoće iz životinjskih proizvoda, mlječnih proizvoda i tropskih ulja; pojava modernih, prerađenih biljnih ulja povezana je s epidemijom modernih degenerativnih bolesti, a ne uporaba zasićenih masnoća.