Mudar izbor za zdrav organizam: prehrana za prevenciju ženskih bolesti

Napisale Sally Fallon i dr. Mary G. Enig

30. prosinca 2000.

„Wommen desyren to have sovreyntee“
—G. Chaucer, The Book of the Duchess

Žene su svoju suverenost postigle i to na mnogim područjima. Premda postoje prepreke žene su preuzele odgovarajuću ulogu u radnoj snazi, obrazovanju, pravu i politici. Ipak, na području zdravlja suverenost nekako izmiče. Štoviše, recentan porast učestalosti ženskih bolesti – od raka dojke do neplodnosti – potkopava napredak koje su žene postigle na drugim područjima. Zahtjevi koji se postavljaju pred žene s karijerom a koje imaju i obitelj veliki su te iziskuju izvrsno zdravlje i izdržljivost. I najmanje zdravstvene poteškoće otežavaju ispunjenje ove dvostruke uloge; uloge kućanice i uloge onoga koji zarađuje. Teži zdravstveni problemi predstavljanju pravu moru i prijete katastrofom loma obiteljskog života i ekonomske solventnosti.

Kako je porasla učestalost ženskih bolesti tako se povećao i broj knjiga na tu temu. Pretražite police bilo koje knjižare i naći ćete ih desetke naslova o ženskom zdravlju. Neke od njih samo predstavljaju alopatski pristup ženskim bolestima. Druge opisuju alternativne terapije – vježbanje, yogu, akupunkturu, aromaterapiju, umjetničku terapiju, biofeedback, pozitivno razmišljanje, meditaciju, terapiju svjetlom, masažu, ljekovito bilje, homeopatiju, hidroterapiju, vitamine i kinesku medicinu. Sve ove terapije imaju svoje mjesto i mogu biti od pomoći, no samo kad se primjenjuju uz prehranu koja podržava ženski reproduktivni sustav. No nažalost, savjeti o prehrani koji se serviraju u raznim knjigama o ženskim bolestima strahovito su pojednostavljeni, glupi i opasni – te se sastoje većinom od recepata da se konzumira puno namirnica od soje, integralnih žitarica, mahunarki, voća i povrća uz upozorenja na namirnice životinjskog podrijetla, posebice mlječne masnoće i crveno meso.

Opasnosti vegetarijanstva

Autori koji pišu o ženskim problemima mogu koliko hoće ocrnjivati namirnice životinjskog podrijetla, no u stvarnosti, znanstvena literatura nudi vrlo malo materijala kad su u pitanju dugoročne studije o vrijednosti vegetarijanske prehrane. Statističar dr. Russell Smith analizirao je postojeće studije o vegetarijanstvu¹ i otkrio da premda postoje brojna istraživanja koja pokazuju (a što ne iznenađuje) da vegetarijanska prehrana značajno smanjuje kolesterol u krvi, i dalje je brojčano malo studija koje vrjednuju učinak vegetarijanske prehrane na smrtnost. Štoviše, Smith spekulira da su podaci dostupni iz mnogih postojećih prospektivnih studija zapravo pospremljeni jer otkrivaju da vegetarijanizam zapravo nema prednosti. Npr., statistike smrtnosti na zagonetan način nisu prisutne u norveškoj Tromso Heart Studiji koja je pokazala da vegetarijanci imaju nešto niži kolesterol od nevegetarijanaca.²

U recenziji nekih 3.000 članaka znanstvene literature Smith je pronašao samo dva članka koja su uspoređivala podatke o smrtnosti vegetarijanaca i nevegetarijanaca. Jedan je bio studija na adventistima sedmog dana (SDA) iz 1978. godine. Dvije vrlo loše analize podataka objavljene su 1984.; jednu je objavio H. A. Kahn a drugu D. A. Snowden.³ Kahnova publikacija prilično je samovoljno izbacila većinu podataka i u obzir uzela samo pojedince koji su se pokazali ili kao vrlo neredoviti ili pak veoma redoviti potrošači različitih namirnica. Potom su izračunali “omjer izgleda” koji je pokazivao da se smrtnost povećala s povećanjem unosa mesa ili peradi (ali ne i sira, jaja, mlijeka ili masnoće koja ide uz meso).

Kada je Smith analizirao ukupne stope smrtnosti iz studije kao funkciju učestalosti konzumiranja sira, mesa, mlijeka, jaja i masnoće koja ide uz meso otkrio je da se ukupna smrtnost smanjuje s porastom potrošnje sira, jaja, mesa i mlijeka. Kahnovu je publikaciju nazvao “još jednim primjerom negativnih rezultata koji su izmasirani i krivo tumačeni kako bi išli u prilog politički korektnim tvrdnjama da vegetarijanci žive dulje.”

Snowdenova je analiza za SDA studiju koja je trajala 21 godinu objelodanila podatke o smrtnosti od koronarne srčane bolesti (CHD) ali ne i podatke o ukupnoj smrtnosti. Budući da on nije eliminirao podatke o srednjoj učestalosti unosa za meso a jest za jaja, sir i mlijeko, ovo predstavlja daljnje dokaze da su i Kahn i Snowden svoje rezultate temeljili na proizvoljnoj a posteriori analizi a ne na unaprijed planiranoj analizi ovisnoj o dizajnu svoje ankete. Snowden je izračunao omjere relativnog rizika i zaključio da smrtnost od CHD-a raste s povećanjem unosa mesa. No stopa porasta je beznačajna i to 0,04% odnosno 0,01% za muškarce i žene. Snowden, poput Kahna, također nije pronašao vezu između učestalosti konzumacije jaja, sira i mlijeka i “rizika” od smrtnosti od CHD-a.

Navodeći SDA studiju, drugi su autori tvrdili da nevegetarijanci imaju višu stopu smrtnosti od svih uzroka nego vegetarijanci⁴ te da “je malo dvojbeno da SDA muškarci imaju u najmanju ruku manje ukupnih srčanih bolesti nego drugi. . .”⁵ Neodoljivost motivacije da se pokaže da prehrana s malim udjelom životinjskih namirnica štiti od CHD-a (i drugih bolesti) nije bolje potkrijepljena primjerom nego u SDA studiji i njenoj naknadnoj analizi. Dok su Kahn i Snowden – da bi opisali učinak konzumacije mesa na smrtnost – obojica koristili pojam “substancijalno”, ipak je očito da je odgovarajući opis – “trivijalno”. Također je zanimljivo da su u svojim analizama maknuli u stranu svoja sasvim negativna otkrića o namirnicama koje imaju veću količinu masnoće, zasićene masti i kolesterola.

Drugu su studiju objavili Burr i Sweetnam 1982.⁶ Pokazalo se da je godišnja stopa smrtnosti od CHD-a među vegetarijancima samo 0,01% niža od nevegetarijanaca, pa ipak, autori su naveli da je razlika “značajna.”

Tabela prikazana niže predstavlja godišnju stopu smrtnosti za vegetarijance i nevegetarijance koju je Smith izveo iz neobrađenih podataka sedmogodišnje studije Burra i Sweetnama. Kao što se vidi, “upadljiva” razlika između muškaraca vegetarijanaca i nevegetarijanaca u slučaju ishemijske srčane bolesti (IHD) je samo 0,11 posto. Razlika stope smrtnosti od svih uzroka išla je u suprotnom smjeru, što je činjenica koju Burr i Sweetnam nisu spomenuli. Štoviše, među ženama je stopa smrtnosti od IHD-a kao i od svih uzroka bila zapravo lagano povećana za srčane bolesti te bila značajno veća za vegetarijance nego za nevegetarijance u kategoriji “svih uzroka”.

Godišnja stopa smrtnosti vegetarijanaca i nevegetarijanaca

 

* IHD – ishemijska srčana bolest

 

Ovakvi rezultati apsolutno ne idu u prilog tvrdnji da vegetarijanstvo štiti bilo od smrtnosti od srčanih bolesti bilo od smrtnosti od svih uzroka. Naprotiv, oni ukazuju na to da je vegetarijanstvo opasnije za žene nego za muškarce.

Tvrdnja da vegetarijanci imaju nižu stopu raka u usporedbi s nevegetarijancima izravno je u suprotnosti sa studijom iz 1994. koja je usporedila vegetarijance sa općom populacijom.⁷ Istraživači su otkrili da iako vegetarijanci među adventistima sedmog dana imaju istu ili malo nižu stopu raka na određenim dijelovima tijela, npr. 91% umjesto 100% za rak dojke, stope su za brojne druge vrste raka puno veće od općeg standarda američke populacije, osobito u slučajevima raka reproduktivnog trakta. SDA žene imale su u prosjeku više Hodgkinsove bolesti (131%), više raka mozga (118%), više malignih melanoma (171%), više raka maternice (191%), više raka grlića maternice (180%) i više raka jajnika (129%).

 

Hormoni i zdravlje

Ženskim reproduktivnim ciklusom upravljaju 2 hormona – estrogen i progesteron. Tijekom razdoblja od oko 2 tjedna, od kraja mjesečnice do ovulacije, jajnici izlučuju relativno velike količine estrogena. Estrogen stimulira novi rast, više krvnih žila i više hranjive potpore za endometrij, nutarnju oblogu maternice, time je pripremajući za usađivanje jajašca dođe li do oplodnje. Tijekom druge faze, smanjuje se proizvodnja estrogena dok se povećava proizvodnja progesterona, drugog ženskog hormona. Progesteron uzrokuje smanjenje opskrbe endometrija krvlju da bi, ukoliko ne dođe do oplodnje, endometrij bio izbačen deset do četrnaest dana kasnije tijekom menstruacije.

Lučenje ovih hormona je ciklično a njime upravljaju kompleksni faktori, koji uključuju druge hormone štitnjače, nadbubrežne žlijezde i hipofizu. Uključen je, dakle, cijeli endokrini sustav i potrebna mu je njega kako bi se mjesečnica događala pravilno i s lakoćom.

Da bi organizam proizveo estrogen i progesteron onako kako je potrebno za reproduktivni ciklus, potrebne su mu dovoljne količine kolesterola, budući da svi spolni hormoni nastaju od ove životno važne tvari. Već samo iz ovog razloga vegetarijanska prehrana nije mudar izbor za ženu jer vegetarijanska prehrana snižava kolesterol. Nadalje, kako bi izbjegli životinjske masnoće, vegetarijanci će vjerojatno konzumirati velike količine trans-masnih kiselina koje se nalaze u margarinu, namazima i raznim biljnim masnoćama sve s oznakom “bez kolesterola”. Postoje značajni dokazi da trans-masne kiseline utječu na reprodukciju⁸ vjerojatno tako što remete djelovanje enzimskih sustava P450-citokrom, potrebnih za pretvorbu progesterona u razne vrste estrogena.⁹

 

Funkcija štitnjače

Štitnjača je tijesno povezana sa ženskim reproduktivnim ciklusom. Još 1899., liječnici su prirodnim dopunama za štitnjaču uspješno tretirali menstrualne probleme i probleme s plodnošću.¹⁰ Prehrambeni faktori koji doprinose zdravlju funkcije štitnjače uključuju dovoljno bjelančevina i jod (hormon štitnjače sastoji se od joda i tirozina, bjelančevine iz životinjskih namirnica); elemente u tragovima poput željeza, cinka i selena (potrebni za prevenciju anemije te za ključne enzime potrebne za konverzije hormona); B vitamine, uključujući B₁₂; vitamin C; i prije svega, dostatnu količinu vitamina A iz životinjskih izvora.¹¹ Mnoge tvari u modernoj prehrani usporavaju funkciju štitnjače, uključujući namirnice od soje,¹² fluor¹³ i vjerojatno čak aspartam, umjetni zaslađivač koji se nalazi u Nutrasweetu.¹⁴ Pesticidi i drugi zagađivači mogu također usporiti funkciju štitnjače.

Hipotireoza je raširena pojava. Američko društvo kliničkih endokrinologa procjenjuje da je 1 od 20 amerikanaca, dakle 13 milijuna ljudi zahvaćeno poremećajima štitnjače. Mnogi istraživači smatraju da ovaj broj predstavlja vrh ledenog brijega i da je u stvarnosti tri ili četiri puta veći. Poremećaji štitnjače pogađaju češće žene nego muškarce i obično se razbuktaju u srednjoj i kasnijoj srednjoj dobi. Simptomi su dobivanje na težini, umor, glavobolje, zatvor, hladne ruke i stopala te depresija, a sve to kao pratnja poremećajima reproduktivnog sustava. Iznenađuje da je indikacija poremećaja štitnjače povišen HDL, tzv. “dobar” kolesterol.¹⁵

Dobra funkcija štitnjače osobito je kritična za žene u godinama kada rađaju djecu. Djeca majki sa slabom funkcijom štitnjače imaju niže rezultate na testovima inteligencije.¹⁶

 

Aktivatori topivi u mastima

U svojim pionirskim studijama izoliranih primitivnih naroda, dr. Weston Price je otkrio da je prehrana zdravih populacijskih skupina sadržavala puno više vitamina A i D, topivih u mastima, od američkog stanovništva toga vremena.¹⁷ Štoviše, namirnice bogate ovim faktorima, kao što su mlječna mast krava koje jedu brzorastuću zelenu travu, jetra i druge iznutrice, ulje jetre bakalara, riba, školjkaši i riblja jaja, smatrani su važnima za reproduktivno zdravlje te su ulagani veliki napori da se ove namirnice priskrbe budućim roditeljima, trudnicama i dojiljama te djeci u razvoju. Nažalost, to su upravo one namirnice koje žene nastoje izbjeći zavedene lažnim obećanjima vegetarijanstva.

Moderna je medicina uvelike ignorirala Priceova istraživanja, premda su recentne studije u potpunosti opravdale njegova otkrića. Vitamin A danas je prepoznat kao esencijalan za reproduktivnu i endokrinu funkciju te osobito za zdravlje štitne žlijezde. Dostatne količine vitamina A tijekom godina rasta neophodne su za spolno sazrijevanje. Njegovi nedostaci kod djevojaka adolescenata mogu rezultirati neplodnošću, prekomjernim krvarenjem tijekom menstruacije, anemijom i zastojem u rastu.¹⁸ Zalihe vitamina A iscrpljuju se stresom, što uključuje i stres trudnoće. Žene osobito trebaju konzumirati namirnice bogate vitaminom A kao što su maslac i vrhnje krava s paše, jaja, jetru i ulje jetre bakalara.

Što se tiče vitamina D, istraživači danas preporučuju 4.000 i.j. vitamina D dnevno za optimalno zdravlje, a to je desetorostruki RDA u ovom trenutku.¹⁹ Vitamin D potpomaže u proizvodnji estrogena i s uspjehom je korišten za tretman PMS-a.²⁰ Nizak vitamin D povezan je s menstrualnim migrenama, neplodnošću i rakom dojke.²¹ Akumuliraju se istraživanja koja ukazuju na to da je vitamin D esencijalan za punu reproduktivnu funkciju kod oba spola.²² Izvori vitamina D uključuju ulje jetre bakalara, masnu ribu, školjkaše i mast svinja kojima je omogućeno da borave na suncu.

 

Endometrioza i menoragija

Endometrioza se javlja kada se endometrij prilikom menstruacije ne odljušti normalno. Ovo je obično popraćeno menoragijom (jako krvarenje), teškim mentrualnim grčevima, bolovima prilikom stolice, odnosa i čak ovulacije. U teškim slučajevima endometrij odnosno sluznica maternice migrira na druga mjesta poput crijeva i mjehura. Otočići endometrija uzrokuju bolove kad prolaze mjesečni ciklus te krvare kao da su normalno tkivo maternice. Česte su nuspojave ciste i fibroidni tumori.

Smatra se da su endometrioza i srodni poremećaji povezani s poremećajem ciklusa estrogen-progesteron što ima za posljedicu visok estrogen i nizak progesteron. Kod majmuna, izlaganje dioksinu koji je spoj sličan estrogenu rezultiralo je umjerenom do jakom endometriozom.²³ Kod konja, endometrijska je fibroza uspješno liječena dimetil-sulfoksidom (DMSO), koji je dopušten za životinje ali ne i ljude.²⁴

Uvriježeni tretman podrazumijeva lijekove koji blokiraju estrogen poput Danocrina kao i laserski tretman endometrija. Nažalost Danocrine može izazvati mnoge nuspojave, uključujući dobivanje na težini, umor, vrtoglavicu, glavobolje, akne, pojačanu dlakavost lica, bolove zdjelice i leđa, probleme s dojkama, grčeve, valunge, depresiju, osipe i alergije. Kada se laserski tretman pokaže neuspješnim, jedina je preostala kirurška opcija histerektomija. U stvari, najčešći je razlog za histerektomiju prekomjerno krvarenje, često povezano s endometriozom.

Najpopularnije knjige o endometriozi upozoravaju pacijentice da ne jedu životinjske namirnice poput maslaca, jetre i jaja jer sadrže arahidonsku kiselinu, masnu kiselinu dugih lanaca koja služi kao sirovina za nastanak lokaliziranih tkivnih hormona – tzv. prostaglandina – koji izazivaju upalu. Endometrioza zapravo nije upala onog tipa koji se javlja nakon ozljede; a arahidonska kiselina služi također i kao supstrat za prostaglandine koji imaju protuupalno djelovanje.²⁵ Ironija – ili bolje tragedija – ovih savjeta je u tome da su životinjske namirnice poput maslaca jetre i jaja odlični izvori vitamina A. A endometrioza i prekomjerno krvarenje jako dobro odgovaraju na terapiju vitaminom A. U Južnoj Africi vitamin A je korišten od 1977. kao standardna praksa za tretman menoragije (prekomjerno krvarenje), sa stopom izlječenja od 92 posto!²⁶

Gotovo svaka popularna knjiga o ženskom zdravlju sadrži fundamentalno pogrešne informacije o vitaminu A, s tvrdnjama da je vitamin A iz životinjskih namirnica toksičan te se umjesto toga preporučaju karoteni iz biljnih izvora. Tipična tvrdnja koja stvara konfuziju oko vitamina A je jedna ovakva izjava iz jedne knjige o endometriozi: “Vitamin A može biti toksičan ako se uzima s previše entuzijazma, budući da se pohranjuje u jetri. Beta-karoten se, pak, ne pretvara u vitamin A sve dok u organizmu ne nastane potreba za njim, te s njim ne možete imati problema glede toksične količine.”²⁷ U stvarnosti, prirodni vitamin A iz ulja jetre bakalara i drugih životinjskih izvora nije toksičan osim u veoma velikim količinama. Jetra je na poseban način kreirana da može pohranjivati vitamin A tako da ovaj vitalni nutrijent bude dostupan u vrijeme oskudice. Postoje mnogi poremećaji u organizmu koji mogu spriječiti pretvorbu beta-karotena u pravi vitamin A, uključujući slabu funciju štitnjače, a čak i oni pojedinci koji s lakoćom pretvaraju beta-karoten ne mogu primiti optimalne količine iz biljnih namirnica.²⁸ Naposlijetku i sintetski vitamin A i sintetski beta-karoteni mogu biti toksični.²⁹ Pa ipak, knjige o ženskom zdravlju obično preporučuju suplemente koji sadrže sintetske verzije.

Kalcij, fosfor, magnezij, cink, kalij, željezo i dobre, kvalitetne bjelančevine preporuka su za endometriozu i probleme povezane s njom. No opet, organizam ne može ove minerale i bjelančevine apsorbirati bez odgovarajuće količine vitamina A i D iz prirodnih, životinjskih izvora u prehrani. Manjak željeza kritičan je problem za žene koje pate od teškog krvarenja no željezo se ne može apsorbirati bez dostatnog vitamina A.³⁰ Mnoge žene javljaju kako im se krvarenje pogoršalo kad su željezo primale bez nadopune vitaminom A.

 

Rak dojke

Rak dojke je 1900. g. bio rijetka bolest. Danas se javlja u epidemijskim razmjerima – prema nekim procjenama svaka će se osma žena suočiti s rakom dojke, a mnoge od njih tijekom podizanja djece. Prođite znanstvenom literaturom o raku dojke i otkrit ćete da se zaštitom protiv ove strašne bolesti smatraju sljedeći nutrijenti: vitamin C, karoteni, vitamin A, vitamin D, vitamin CoQ₁₀, konjugirana linolna kiselina (CLA), sfingomijelin i butirična kiselina.³¹ Od svih ovih, samo su prva dva (vitamin C i karoteni) iz biljnih namirnica. Ostatak dolazi isključivo iz životinjskih namirnica, prije svega maslaca i masnoća životinja kojima je omogućeno da pasu, no najveća većina popularnih knjiga o raku dojke, za žene s rakom dojke promiče niskomasnu vegetarijansku prehranu!

Nutrijenti iz životinjskih izvora na mnoge načine potpomažu zdravlje dojki. Posebno podržavaju funkciju i štitnjače i nadbubrežne žlijezde. Nizak kortizol u slini povezan je sa smanjenim izgledima za preživljavanje oboljelih od raka dojke.³² Kortikosteroidne hormone izlučuju nadbubrežne žlijezde a one su pomoć organizmu u podnošenju stresa. Nastaju od kolesterola, baš kao i različiti spolni hormoni.

Kod pacijenata s dobroćudim bolestima dojki, tretman s 150.000 i.j. vitamina A rezultirao je zamjetnim smanjenjem boli kod 9 od 12 sudionika.³³

Rak dojke snažno je povezan s niskim vitaminom D i nedostatkom sunčeva svjetla.³⁴

Iako se kod žena oboljelih od raka dojke često razvije dubok strah od prehrambenih masnoća, studija koju je proveo Walter Willet s Harvarda nije pronašla korelaciju raka dojke i unosa masti.³⁵ Drugim riječima, kod žena na niskomasnoj prehrani učestalost raka dojke bila je jednaka kao i kod žena na visokomasnoj prehrani.

Popularni autori upućuju na druge studije koje pokazuju korelaciju između unosa masti i raka dojke. Problem s takvim studijama je u tome što su sve masnoće radi analize svrstane u jednu skupinu iako u stvari neke masnoće mogu uzrokovati rak dojke dok druge imaju zaštitnu ulogu. Trans-masne kiseline iz djelomično hidrogeniziranih biljnih ulja u pozitivnoj su vezi s rakom organa bogatih masnim tkivom, poput žlijezda dojke i prostate.³⁶ Ipak, kad smo u jednoj knjižari provjerili indekse svih popularnih knjiga o raku dojke, nismo pronašli ni spomena o trans-masnim kiselinama. Ove izmijenjene masnoće nalaze se u gotovo svim prerađenim namirnicama, osobito namirnicama koje konzumiraju vegetarijanci koji žele izbjeći “kolesterol i zasićenu masnoću.” Prerađena tekuća biljna ulja bogata omega-6 masnim kiselinama također su povezana s povećanom stopom raka dojke.³⁷ Prehrana zdravih tradicionalnih naroda, uključujući amerikance na prijelazu stoljeća nije sadržavala ova industrijski dobivena ulja.

Za konjugiranu linolnu kiselinu pokazalo se da veoma štiti od raka dojke.³⁸ Nalazimo je u mlječnoj masti, goveđoj masnoći, ovčjoj masnoći ukoliko su životinje pašne. Nažalost, većina maslaca u SAD-u dolazi od krava hranjenih isključivo suhom hranom.

Najveća muljaža koja se provlači pod krinkom ženskog zdravlja je najvjerojatnije promicanje namirnica od soje koje su bogate biljnim estrogenima poput genisteina za prevenciju i tretman raka dojke. “Smatram da su sojine bjelančevine i dalje najbolji izbor za prevenciju raka dojke” – kaže Susan Love, zapažena autorica i istraživač po pitanju raka dojke. “Za doručak uzimam napitak od sojinih bjelančevina i jedem tofu.”³⁹ Ženama se ne govori o iscrpnom izvješću britanskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje otkriva da fitoestrogeni iz soje nemaju zaštitnog učinka;⁴⁰ ili da Mark Messina, autor popularne knjige o sojinim namirnicama, sada priznaje da soja ne štiti odrasle žene od raka dojke.⁴¹ U stvari, 1997. g. istraživači su otkrili da genistein iz prehrane stimulira stanice dojke da uđu u stanični ciklus, što je stanje koje prethodi malignosti.⁴² Iste knjige koje preporučuju kalcij, cink i magnezij radi zaštite od raka dojke ne spominju činjenicu da soja blokira apsorpciju kalcija, cinka i magnezija.⁴³ Soja je također i poznati goitrogen – slabi funkciju štitnjače.⁴⁴

Žene kojima je dijagnosticiran rak dojke suočavaju se s teškim izborom – da se podvrgnu kirurgiji te ukoliko da, kolikog će opsega biti taj zahvat? Da uzimaju tamoxifen ili kemoterapijske lijekove od kojih svi imaju teške nuspojave ili da biraju manje toksične, “nedokazane” lijekove? Samo pacijentica sama može napraviti taj izbor, no koji god put izabrala, bilo uvriježeni bilo alternativni, ispravna će prehrana ići samo u prilog tome da popravi izglede za dugoročno preživljavanje i poboljša njezinu kvalitetu života. To podrazumijeva prehranu bogatu bjelančevinama i masnoćom pašnih životinja iz koje će sve prerađene namirnice, uključujući sve sojine namirnice, biti isključene.

 

Neplodnost

Procjenjuje se da 25% američkih parova ne može začeti dijete. Problem može biti i kod muškarca i kod žene. Kod oba spola, sve što utječe na razvoj spolnih organa djekom dojenaštva i djetinjstva može odrediti sposobnost začeća kasnije tijekom života. Nažalost, oštećenja reproduktivnih organa zbog nedostatka nutrijenata ili izlaganja estrogenima iz okruženja rano u životu obično su nepovratna.

Čak i kada se reproduktivni sustav razvije normalno, prehrambeni nedostaci mogu biti prepreka začeću. Mnogi jadi radi neplodnosti mogu se povezati s podstandardnom prehranom tinejdžerki, prehranom koja je obično bogata šećerom i trans-masnim kiselinama te siromašna svim važnim aktivatorima topivim u mastima. Hir vegetarijanstva, koji prevladava u američkim srednjim školama i fakultetima, dovodi mlade žene u veliki rizik od problema s neplodnošću.

Vitamini topivi u mastima igraju kritičnu ulogu za plodnost. Vitamin A je esencijalan za ispravan razvoj folikula jajnika, strukture koja se svakog mjeseca razvija kako bi istisnula jajašce iz jajnika te proizvela hormone koji potiču njegovo uspješno usađivanje u maternicu.⁴⁵ Nizak vitamin D također je povezan s neplodnošću.⁴⁶

Svaka žena koja želi zatrudnjeti, bilo na tradicionalan način, bilo uz pomoć raznih metoda koje se nude u klinikama za plodnost, mogu imati koristi od načina prehrane koji je preporučao Weston Price a to je prehrana onim namirnicama porijeklom od pašnih životinja koje su gusto nakrcane nutrijentima. To obično znači i prevladati strah od kolesterola i zasićenih masti jer su one sadržane u istim tim namirnicama koje priroda koristi kao jamstvo uspješne reprodukcije.

Zapravo, kolesterol je ženi najbolji prijatelj. Na radionici održanoj 1992. g. u Nacionalnom institutu za srce, pluća i krv, istraživači su pregledali sve studije objavljene na temu visokog odnosno niskog kolesterola te došli do istog zaključka: kod žena s niskim kolesterolom smrtnost je bila veća nego kod žena s visokim kolesterolom.⁴⁷

 

Menopauza

Natalie Angier, autorica knjige Women: An Intimate Biography (Žene; intimna biografija), ističe da je fenomen menopauze svojstven samo ljudima.⁴⁸ Kod svih drugih vrsta, ženka je plodna tijekom cijelog života, sposobna je rađati do trenutka smrti; no ljudske ženke uživaju dugo razdoblje starosti u kojem su oslobođene uloge rađanja.

Zapravo, menopauza se kod ljudskih ženki javlja iz sasvim praktičnog razloga. Ljudske majke u selilačkim društvima mogu brinuti za jedno dijete, no budući da se ljudska djeca razvijaju polako, nisu u stanju osigurati hranu za sebe i svoju djecu kad se drugo dijete rodi. Pomoć dolazi od baka i teta koje više ne rađaju djecu te su stoga na raspolaganju kao pomoć u njezi mlađeg naraštaja.

Ljudi se od ostalih životinja razlikuju po složenosti živčanog sustava, kompleksnosti koja za svoj razvoj iziskuje mnoge godine. Kad ljudske ženke ne bi doživjele prestanak plodnosti koji im omogućuje asistiranje u skrbi za djecu koja rastu, ljudski rod ne bi postojao. Pa ipak, moderna medicina tretira menopauzu kao bolest za koju je potreban tretman snažnim lijekovima.

Lijekovi koji se koriste za “tretman” menopauze su estrogeni, dobiveni od kobiljeg urina (poput Premarina); biljne hrane (poput soje); ili čak “prirodnih” estrogena izlučenih iz ljudskog urina. Izdaje ih se milijunima žena s obećanjem produženja mladosti, zaštite od osteoporoze, smanjenju vaginalne suhoće i zaustavljanju navala vrućine. Prema jednoj popularnoj tiskovini “estrogen pomaže da koža bude deblja i manje naborana time što usporava razlaganje kolagena.”⁴⁹ Kako bi ijedna žena u četrdesetima mogla odoljeti takvim tvrdnjama?

No potraga za vrelom mladosti pomoću zamjenske hormonalne terapije (Hormone Replacement Therapy – HRT) nosi sa sobom značajne rizike. Sudeći prema priloženom listiću koji dolazi uz lijek Premarin firme Wayerst Laboratories, nuspojave uključuju mučninu i povraćanje, osjetljivost ili povećanje grudi, povećanje benignih tumora maternice, zadržavanje viška tekućine koje može pogoršati određene bolesti kao što su astma, epilepsija, migrena, srčane ili bubrežne bolesti, te “točkasto tamnjenje kože, osobito na licu.” Ozbiljnije nuspojave uključuju rak maternice i dojki, žučne bolesti te nenormalno grušanje krvi, sve prema priloženom listiću. Kad se ove opasnosti navode u časopisima i novinama, najčešći je odgovor tvrdnja da HRT smanjuje rizik od srčanih bolesti i to u tolikoj mjeri da ovo smanjenje i više nego nadoknađuje to “lagano povećanje rizika” oboljenja od raka maternice i dojke. No studija iz 1998. zabilježila je 24 posto više smrtnih ishoda od srčanih bolesti u skupini žena koje su uzimale HRT nego u skupini na placebu.⁵⁰ Ovi rezultati nisu imali statistički značaj no ipak ukazuju na to da HRT ne štiti od srčanih bolesti.

Kao protutežu učinku estrogenske terapije, neki liječnici preporučuju progesteron kao “protuotrov” – bilo u sintetskoj formi, bilo kao “prirodan” sastojak raznih krema za utrljavanje. Budući da “prirodni” progesteroni dolaze iz biljnih izvora, smatra ih se sigurnima. No ovi “prirodni” progesteroni moraju proći nekoliko sintetskih kemijskih pretvorbi. Proizvod od sojinog zrna dobiva se od sterolnog spoja zvanog stigmasterol, kojeg se potom sintetizira u progesteron. Proizvod od yama dobiva se iz diogenina. Bilo da se utrljavaju ili uzimaju oralno, progesteroni poput estrogena mogu utjecati na prirodni ciklus proizvodnje hormona u organizmu. Dugoročni su učinci veoma slabo poznati i lako se predozirati. Količina progesterona u kremi može jako varirati od proizvoda do proizvoda i nije moguće reći koja količina dospijeva do krvotoka.⁵¹

Da ne bi bili nadmašeni u aktivnostima oko zadiranja u hormone koje se nameću amerikankama, neki kliničari sada preporučuju dodatak androgena – muških hormona – estrogenskom koktelu. Navode dokaze da ovi muški hormoni mogu poboljšati ženinu energiju i raspoloženje, umanjiti bolove grudi, prožeti energijom nestajući libido i zaštititi od osteoporoze, citirajući “izravnu, pozitivnu korelaciju između količine androgena u krvotoku u postmenopauzi i zaštite od nagnječujućih prijeloma vratne kralježnice.”⁵²

Činjenica je da svaka žena na svijetu u menopauzi prolazi smanjenje razine ženskih hormona i porast razine muških hormona. To je način na koji priroda oprema ženski spol za novu ulogu sakupljača hrane, radnika i mudraca. Poput mladića u svojoj osamnaestoj, doživljava uzavrelu krv, koju nagoviještaju valunzi, dok se priprema za živahniji život od onog zatvorenog koji je vodila kao majka male djece. Ako nasjedne obećanjima trgovaca estrogenom, ona onesposobljuje sile koje je potiču na ulogu aktivista i ekstroverta te baca ledenu vodu na vatru koju su njezini hormoni pripremili da krene iz gnijezda u istraživanje, u vrli novi svijet pothvata i izazova.

Fotografija: fotografirao Weston Price, ova robusna baka puna samopouzdanja koja živi na otočju Torres Straits odlazila je svakog dana u ribolov kako bi priskrbila hranu za svoje prekrasne kćeri i zdrave unuke. (Iz knjige Nutrition and Physical Degeneration. Ljubaznošću NTC Publishers.)

 

 

 

Androgeni se mogu davati kao protumjera za promjene raspoloženja uzrokovane estrogenom, za osjetljive grudi, libido koji slabi i omekšanje kostiju (unatoč tvrdnjama da estrogeni sprječavaju gubitak koštane mase) no pravo je pitanje zapravo: čemu se uopće prvobitno gnjaviti s pomuškarčivanjem pomoću estrogena?

Zašto se uopće poigravati svojim žlijezdama natapajući krvotok estrogenima u vrijeme kad ih organizam ne treba? Zašto ne dopustiti svome tijelu da stvara spolne hormone koji mu trebaju, kad mu trebaju i u količinama koje djeluju najučinkovitije. Za najveću većinu žena, najbolje je proizvodnju spolnih hormona prepustiti izvrsno ugođenom sustavu žlijezda s unutarnjim lučenjem koji naš organizam posjeduje. Svaka će žena dugo ostati mlada bude li se hranila ispravno te se bavila projektima vrijednim njezinog entuzijazma i ljubavi.

To svakako znači da žene moraju donositi mudre odluke po pitanju prehrane kako bi njihov endokrini sustav bio odgovarajuće hranjen. A to znači izbjegavati prerađene namirnice a konzumirati samo namirnice krcate nutrijentima. Moderna žena mora biti sakupljač i tragač baš kao što su i njezini preci bili; sakupljati hranjive namirnice u šumi smeća te tražiti istine o prehrani u trnovitom grmlju laži. Poput hrabrih junakinja iz bajki, žene koje dolaze u dob menopauze sreću nalaze ne oko ognjišta nego upuštajući se u pothvate u svijetu kako bi nadmudrile zmajeve i otkrile skriveno blago koje mogu podijeliti sa svojim potomstvom i svojom zajednicom. Zamjenska hormonalna terapija (Hormone Replacement Therapy) je nježna zamka koja potencijalne heroine drži podalje od uživanja u avanturama koje ih čekaju izvan zidina tvrđave.

 

Mudar izbor – zdrav organizam

U primitivnim društvima, uloga žene i prehrana žene bila je određena plemenskom kulturom i nije od pojedine žene iziskivala vlastitu snagu odlučivanja. Nasuprot tome, moderno nam društvo pruža neograničenu slobodu. Svaki odlazak do dućana, svaki odlazak do hladnjaka predstavlja priliku za mudre ili lude izbore po pitanju prehrane.

Isto je i s načinom na koji provodimo vrijeme. Modernoj se ženi govori da može sve – raditi puno radno vrijeme, podizati obitelj, pripremati obroke, glatko i u miru voditi kućanstvo te ostati privlačna i mlada. Priroda nam poručuje nešto drugo. Time što ženi povjerava dar menopauze, priroda nam poručuje da majke male djece trebaju pomoć. One ne mogu sve, niti u primitivnim društvima, a kudikamo manje u modernom dobu. Pritisak na mlade žene da budu i one koje zarađuju i majke može za njihov organizam predstavljati izniman stres i to upravo u dobi kad im je snaga potrebna za rađanje djece i brigu za njih. Toliki stres najčešće vodi u bolest.

Neka feministkinje ne budu malodušne. Ovo nije poziv ženama da se odreknu novostečenih političkih sloboda ili da se povuku s radnog mjesta, nego prije – vapaj za zdravim razumom. Budućnosti nas i naše djece najbolje služimo kad se karijera s punim radnim vremenom odgodi do razdoblja koje slijedi nakon podizanja djece. A kad su mlade majke obvezne raditi puno radno vrijeme, starije rođakinje – tete, bake, sestre bez djece – trebale bi biti spremne uskočiti i pomoći kod podizanja dječice. U svakoj obiteljskoj jedinici, najmanje jedna osoba mora imati vremena za pripremanje hranjivih obroka, bilo majka, otac, rođak ili domaćin.

Jednako tako kad djeca odrastu, mudra će majka odstupiti od majčinske uloge i upustiti se u karijeru ili projekt koji će je izvući iz doma. Tada će savjeti i pomoć koju predlaže svojim kćerima i snahama biti riječ prijatelja i mudre osobe a ne besposleno zanovijetanje.

Izbor koji žena napravi može odrediti zdravlje čitave nacije. Mudrim odlukama o tome što će jesti i kako će provoditi svoje vrijeme žena će održati zdrav organizam, zdravu djecu, zdravog bračnog druga, zdravo kućanstvo i zdravu karijeru.

 

Rubni stupci

Kolesterol: Majka svih hormona

Svi steroidni hormoni (koji nam pomažu nositi se s upalama, ozljedama i stresom) i svi spolni hormoni (uključujući estrogen i testosteron) proizlaze od kolesterola. Niskomasna prehrana i ona s malo kolesterola često imaju učinak da osiromašuju organizam za sirovinu od koje bi ove vitalne tvari trebale nastati.

 

Prikaz iz tiskanog izdanja trenutno nije dostupan.

Tretman slabe štitnjače

Mnogi liječnici vjeruju da je najbolji način testiranja slabe funkcije štitnjače mjerenje temperature pod pazuhom odmah nakon jutarnjeg buđenja. Rezultat ispod normalnog raspona od 36.6 do 36.8 snažno ukazuje na oslabljenu funkciju štitnjače. Kod žena tijekom dobi u kojoj rađaju, ovaj je test najbolje provesti drugi i treći dan ciklusa nakon početka krvarenja. Tretman prirodnim hormonom štitnjače kao što je Armour thyroid, puno je učinkovitiji i ima manje nuspojava od tretmana sintetskim hormonom štitnjače (Synthroid). Liječnike kojima je ovaj protokol za tretman štitnjače poznat može se kontaktirati preko Zaklade Broda O. Barnes, MD Research Foundation na broj (203) 261-2101.

Karoteni i vitamin A NISU isto!

Pogledajte etiketu na limenci rajčice ili bočici kečapa na kojoj stoji da proizvod sadrži vitamin A. Najpopularniji tekstovi o prehrani stvaraju dojam da je potrebe organizma za vitaminom A moguće zadovoljiti isključivo biljnim namirnicama poput mrkve, tikvice, zelenog lisnatog povrća te narančasto obojenim voćem.

No, pravi se vitamin A nalazi samo u životinjskim namirnicama, što potvrđuje  čak i sam Merckov priručnik. U vodi topivi nutrijenti zvani karoteni koje nalazimo u biljnoj hrani nisu pravi vitamin A nego prekursori tj. provitamin A. Najbolji izvori pravog, gotovog vitamina A su ulje jetre bakalara, jetra i drugi organi, riba, školjkaši i rakovi te jaja, maslac i vrhnje od životinja s paše.

U optimalnim uvjetima, ljudi pretvaraju karotene u vitamin A u gornjem dijelu probavnog trakta djelovanjem žučnih soli i enzima koji razlažu masnoće. No ova pretvorba rijetko teče nesmetano. Dijabetičari i osobe sa slabom funkcijom štitnjače – što je u SAD-u veoma velika skupina – nisu sposobni za ovu pretvorbu. Naporno tjelesno vježbanje, prekomjerni unos alkohola, prekomjerni unos željeza, korištenje nekog od velikog broja popularnih lijekova, prekomjerni unos višestruko nezasićenih masnih kiselina, manjak cinka pa čak i hladno vrijeme mogu ometati pretvorbu karotena u vitamin A. Štoviše, dok smo na niskomasnoj prehrani ne može doći do pretvorbe karotena jer se ta konverzija odvija uz prisustvo žuči a žuč se izlučuje samo prilikom konzumacije masti.

Dojenčad i djeca vrlo slabo pretvaraju i pohranjuju vitamin A ako je to kod njih uopće slučaj. Njima su za normalan razvoj i rast potrebne izdašne količine pravog vitamina A iz životinjskih izvora.

Weston A. Price je otkrio da su primitivni oblici prehrane sadržavali najmanje desetorostruku količinu pravog vitamina A u usporedbi s američkom prehranom toga vremena. Obilne količine ovog nutrijenta topivog u mastima nužne su za primjenu bjelančevina i minerala u organizmu. Vitamin A osigurava dobro reproduktivno zdravlje, štiti od porođajnih defekata, jača imunosni sustav i doprinosi zdravlju očiju, kože, kostiju i krvi. U optimalnim uvjetima, ljudi iz karotena mogu primiti nešto vitamina A a zalihe pohraniti u jetri, no za dobro zdravlje, naraštaj za naraštajem, ovisni smo o plodovima mora te mastima i organima zdravih životinja. (Vidi Saga o vitaminu A).)

Recept za zdravu kožu

• Izbjegavajte višestruko nezasićena ulja i konzumirajte obilje zasićenih masti. Unos biljnih ulja u vezi je s nastankom bora dok zasićene životinjske masti i kokosovo ulje sprječavaju njihov nastanak.
• Kožu izlažite umjerenim količinama prirodne, sunčeve svjetlosti ili UV-B zračenju iz Sperti svjetiljki.
• Izbjegavajte stimulanse poput kave, čaja i šećera.
• Nikada se ne umivajte sapunom.
• Izbjegavajte većinu krema za lice. Umjesto toga koristite prirodnu formulaciju ulja na bazi maslinovog ulja ili ulja kikirikija kao što je Aura-Glow firme Heritage Products.

Opasnosti od estrogena

Općenito je prihvaćeno da je visok estrogen povezan s rakom dojke, maternice i grlića maternice; s cističnom bolesti dojke, fibroidima maternice i endometriozom; s jakim krvarenjem i predmenstrualnim sindromom; sa slabom funkcijom štitnjače; i sa zadržavanjem tekućine i dobivanjem na težini. Neke manje poznate povezanosti slijede kako je objavljeno u Nutri-Spec pismu Guya R. Schenkera, DC (1-800-736-4320):

Razina estrogena povećava se pod stresom ozljede, operacije, izloženosti hladnoći, infekcijama i tijekom posta. (Am J Vet Res, Veljača 1998; Keio J Med, Rujan 1989; Prog Clin Biol Res, 1989; J Clin Endocrine Metabl, 1974; Am J Clin Nutri, 1989)

Žene u postmenopauzi koje imaju povećan estrogen u optoku doživljavaju veće opadanje kognitivne funkcije. (J Am Ger Soc 1998, Vol. 46, str. 816-21)

Alkoholizam je povezan s abnormalno visokim estrogenom. (S Gastroienterol, listopad 1988. njemački)

Estrogen pogoršava simptome alergija i astme. (Rev Pheumol Clin, listopad 1999., Vol 55, br. 5, str. 296-300; Ann Allergy Asthma Immunol, rujan 1998., Vol 81 br. 3, str. 243-6) Jedna je studija prezentirala dokaze da je povećana učestalost astme u djece uzrokovana majčinim korištenjem oralnih kontraceptiva uoči trudnoće. (Pediatr Allergy Immunol, studeni 1997., Vol 8, br. 4, str. 200-4.)

 

Upozorenje na tampone

Tri tvari pronađene u većini komercijalnih tampona daju razloga za uzbunu:

• Azbest, iritant koji može uzrokovati prekomjerno krvarenje.
• Rayon koji je superapsorbirajuća tvar i može dovesti do sindroma toksičnog šoka.

• Dioksini, koji se koriste u postupku izbjeljivanja tvari su slične estrogenu te se mogu upiti putem kože. Prekomjerno izlaganje dioksinima povezano je s rakom i problemima s imunosnim i reproduktivnim sustavom.

Dostupne su sigurne alternative u obliku neizbijeljenih pamučnih tampona. Proizvodi ih Organic Essentials, telefon 1-800-765-6491 i Terra Femme na 1-800-755-0212 i mogu se kupiti u većini trgovina s prirodnim stvarima.

Izvori:

1. Russell L Smith, Diet, Blood Cholesterol and Coronary Heart Disease: A Critical Review of the Literature, Vol 2, Vector Enterprises, November 1991. Autor je statističar koji je mnoge studije koronarnih srčanih bolesti podvrgnuo odgovarajućoj i rigoroznoj statističkoj analizi.
2. V Fonnebo, “The Tromso Heart Study: diet, religion and risk factor for coronary heart disease,” American Journal of Clinical Nutrition, 1988, 48:739
3. H A Kahn et al, “Association between reported diet and all-cause mortality,” American Journal of Epidemiology, 1984, 119:775; D A Snowden et al, “Meat consumption and fatal ischemic heart disease,” Preventive Medicine, 1984, 13:490
4. J T Dwyer, “Health aspects of vegetarian diets,” American Journal of Clinical Nutrition, 1988, 48:712
5. G E Fraser, “Determinants of ischemic heart disease in Seventh-Day Adventists: a review,” American Journal of Clinical Nutrition, 1988, 48:833
6. M L Burr and P M Sweetnam, “Vegetarianism, dietary fiber and mortality,” American Journal of Clinical Nutrition, 1982, 36:873
7. P F Mills, et al, “Cancer incidence among California Seventh-Day Adventists, 1976-1982,” American Journal of Clinical Nutrition, 1994, Vol 59 (Supplement), Pages 1136S-1142S.
8. M G Enig, PhD, Trans Fatty Acids in the Food Supply: A Comprehensive Report Covering 60 Years of Research, 2nd Edition, Enig Associates, Inc, Silver Spring, MD, 1995, Page 99.
9. M G Enig, Modification of Membrane Lipid Composition and Mixed-Function Oxidases in Mouse Liver Microsomes by Dietary Trans Fatty Acids, 1984, University Microfilms International, Ann Arbor, Michigan.
10. Stephen E Langer and James F Scheer, Solved: The Riddle of Illness, 1984, Keats Publishing, New Canaan, CT.
11. I W Jennings, Vitamins in Endocrine Metabolism, 1970, Heineman, London, UK
12. Y Ishizuki, et al, “The effects on the thyroid gland of soybeans administered experimentally in healthy subjects,” Nippon Naibunpi Gakkai Zasshi 1991, Vol 767, Pages 622-629; R L Divi, et al, “Anti-thyroid isoflavones from the soybean,” Biochemical Pharmacology, 1997, Vol 54, Pages 1087-1096. Veliki broj sažetaka stručnih članaka koji se bave nepovoljnim učinkom soje na štitnjaču možete pronaći na www.soyonlineservice.co.nz.
13. A Schuld, “Fluoride, Worse than We Thought,” Wise Traditions in Food, Farming and the Healing Arts, Fall 2000, Vol 1, No 3, Pages 21-29.
14. H J Roberts, “Aspartame and Hyperthyroidism, A Presidential Affliction Reconsidered,” Townsend Letter for Doctors & Patients, May 1997, Pages 86-88.
15. Dr. Atkin’s Health Revelations, April 1997, Page 5.
16. J E Haddow, et al, “Maternal Thyroid Deficiency During Pregnancy and Subsequent Neuropsychological Development of the Child,” August 19, 1999, New England Journal of Medicine, vol 341, No 8, Pages 549-555.
17. Weston A Price, Nutrition and Physical Degeneration, 1945, Price-Pottenger Nutrition Foundation, San Diego, CA
18. L Brabin and B J Brabin, “The cost of successful adolescent growth and development in girls in relation to iron and vitamin A status,” American Journal of Clinical Nutrition, 1992, Vol 55, Pages955-958.
19. R Vieth, “Vitamin D supplementation, 25-hydroxyvitamin D concentrations and safety,” American Journal of Clinical Nutrition, 1999, Vol 69, Pages 842-856.
20. K Kinuta, et al, “Vitamin D is an important factor in estrogen biosynthesis of both female and male gonads,” Endocrinoloogy, 2000, vol 141, Pages 1317-1324; S Thys-Jacobs, “Micronutrients and the premenstrual syndrome: the case for calcium,” Journal of the American College of Nutrition, 2000, Vol 19, Pages 220-227.
21. S Thys-Jacobs, “Vitamin D and calcium in menstrual migraines,” Headache, 1994, Vol 34, Pages 544-6; C F Garland, et al, “Calcium and vitamin D. Their potential roles in colon and breast cancer prevention,” Annals of the New York Academy of Science, 1999, Vol 889, Pages 107-119; A M Uhland, et al, “Normalization of serum calcium restores fertility in vitamin-D deficient male rats,” Journal of Nutrition, 1992, Vol 122, Pages 1338-44.
22. K Kinuta et al, “Vitamin D is an important factor in estrogen biosynthesis of both female and male gonads,” Endocrinology, April 2000, Vol 141, No 4, Pages 1317-24.
23. S E Rier et al, “Endometriosis in Rhesus monkeys (Macaca mulatta) following chronic exposure to 2, 3, 7, 8-tetrachlorodibenzo-p-dioxin,” Fundamentals of Applied Toxicology, November 1993, Vol 21, No 4, Pages 433-441.
24. G S Frazer, et al, “Histopathologic effects of dimethyl sulfoxide on equine endometrium,” American Journal of Veterinary Research, October 1988, Vol 49, No 10, Pages 1774-1781.
25. S Fallon and M G Enig, “Tripping Lightly Down the Prostaglandin Pathways,” Price-Pottenger Nutrition Foundation Health Journal, 1996, Vol 20, No3, Pages 5-8.
26. D M Lithgow and W M Politzer, “Vitamin A in the Treatment of Menorrhagia,” South African Medical Journal, February 12, 1997, Pages 191-193; William Campbell Douglass, Second Opinion, December, 1993.
27. Niels H Lauersen and Constance deSwaan, The Endometriosis Answer Book, 1988, Fawcett Columbine, New York, Page 130.
28. S Fallon, “Vitamin A Vagary,” Price-Pottenger Nutrition Foundation Health Journal, 1995, Vol 19, No 2, Pages 1-3.
29. S Fallon, “Vitamin A Knavery“; “The Alpha-Tocopherol, Beta-Carotene Cancer Prevention Study Group: The Effect of Vitamin E and Beta-Carotene on the Incidence of Lung Cancer and Other Cancers in Male Smokers, New England Journal of Medicine, April 1994, Vol 330, No 15, Pages 1029-1035.
30. M W Bloem, “Interdependence of vitamin A and iron: an important association for programmes of anaemia control,” Proceedings of the Nutrition Society, July 1995, Vol 54, No 2, Pages 501-508.
31. P W Parodi, “Conjugated linoleic acid and other anticarcinogenic agents of bovine milk fat,” Journal of Dairy Science, June 1999, Vol 82, No 6, Pages 1339-1349.
32. Journal of the National Cancer Institute, June 21, 2000, Vol 92, Pages 994-1000.
33. G Ramaswamy and L Krishnamoorthy, “Serum carotene, vitamin A and vitamin C levels in breast cancer and cancer of the uterine cervix, ” Nutrition and Cancer, 1996, Vol 25, No 2, Pages 173-177; M J Barger-Lux, “The role of calcium intake in preventing bone fragility, hypertension and certain cancers,” Journal of Nutrition, August 1994, Vol 124, No 8S, Pages 1406S-1411S; K Folkers, “Activities of vitamin Q10 in animal models and a serious deficiency in patients with cancer,” Biochemistry and Biophysics Research Communication, May 19, 1997, Vol 234, No 2, Pages 296-299; P R Band, et al, “Treatment of benign brease disease with Vitamin A,” Preventive Medicine, September 1984, vol 13, No 5, Pages 549-554.
34. C F Garland, et al, “Calcium and vitamin D. Their potential roles in colon and breast cancer prevention,” Annals of the New York Academy of Science, 1999, Vol 889, Pages 107-119
35. W C Willett, et al, “Dietary fat and fiber in relation to risk of breast cancer,” Journal of the American Medical Association, 1992, Vol 268, Pages 2037-44.
36. Enig, Mary G, PhD, Trans Fatty Acids in the Food Supply: A Comprehensive Report Covering 60 Years of Research, 2nd Edition, Enig Associates, Inc, Silver Spring, MD, 1995, Pages 97-98.
37. H Okuyama, et al, “Dietary Fatty Acids – The N-6/N-3 Balance and Chronic Elderly Diseases. Excess Linoleic Acid and Relative N-3 Deficiency Syndrome Seen in Japan,” Progress in Lipid Research, 1997, Vol 35, No 4, Pages 409-457.
38. P W Parodi, “Conjugated linoleic acid and other anticarcinogenic agents of bovine milk fat,” Journal of Dairy Science, June 1999, Vol 82, No 6, Pages 1339-1349.
39. New Zealand Herald, October 18, 2000, Page Accent 3; www.womansage.com
40. IEH assessment on Phytoestrogens in the Human Diet, Final Report to the Ministry of Agriculture, Fisheries and Food, UK, November 1997, page 11
41. M Messina, stated on the Deborah Ray Show, October 23, 2000.
42. N L Petrakis, at al, “Stimulatory influence of soy protein isolate on breast secretion in pre-and postmenopausal women,” Cancer Epidemiological and Biological Prevention 1996, Vol 5, Pages 785-794.
43. Van-Rensburg, et al, “Nutritional status of African populations predisposed to esophageal cancer,” Nutrition and Cancer, 1983 Vol 4, Pages 206-216; P B Moser, et al, “Copper, iron, zinc and selenium dietary intake and status of Nepalese lactating women and their breast-fed infants,” American Journal of Clinical Nutrition, April 1988, Vol 47, Pages 729-734; B F Harland, et al, “Nutritional status and phytate: zinc and phytate X calcium: zinc dietary molar ratios of lacto-ovo-vegetarian Trappist monks: 10 years later,” Journal of the American Dietetic Association, December 1988, Vol 88, Pages 1562-1566; A H El Tiney, “Proximate Composition and Mineral and Phytate Contents of Legumes Grown in Sudan,” Journal of Food Composition and Analysis, 1989, Vol 2, Pages 67-68; A D Ologhobo, et al, “Distribution of phosphorus and phytate in some Nigerian varieties of legumes and some effects of processing,” Journal of Food Science, January/February 1984, Vol 49, No 1, Pages 199-201
44. Y Ishizuki, et al, “The effects on the thyroid gland of soybeans administered experimentally in healthy subjects,” Nippon Naibunpi Gakkai Zasshi 1991, Vol 767, Pages 622-629; R L Divi, et al, “Anti-thyroid isoflavones from the soybean,” Biochemical Pharmacology, 1997, Vol 54, Pages 1087-1096. A large number of abstracts dealing with the adverse effects of soy on thyroid function can be found at www.soyonlineservice.co.nz.
45. D M Lithgow and W M Politzer, “Vitamin A in the Treatment of Menorrhagia,” South African Medical Journal, February 12, 1997, Pages 191-193; William Campbell Douglass, Second Opinion, 1993.
46. W E, Stumpf, et al “Vitamin D, Light and Reproduction,” American Journal of Obstetrics and Gynecology, November 1989, Vol 161, No 5, Pages 1375-84 Review.
47. D Jacobs, et al, “Report on the conference on low blood cholesterol,” Circulation, 1992, Vol 86, Pages 1046-60.
48. Natalie Angier, Women: An Intimate Biography, houghton Mifflin, 1999.
49. Newsweek, June 30, 1997, Page 61. This article also recommends calorie restriction and lowfat foods.
50. S Hulley, et al, “Randomized trail of estrogen plus progestin for secondary prevention of coronary heart disease in postmenopausal women,” Journal of the American Medical Association, 1998 Vol 280, Pages 605-613.
51. Melissa Assilem, Women Ripening Through Menopause, Idolatry, Inc. El Cerrito, CA Pages 68-69; Lynne McTaggert, “Doctor’s Handwriting,” The Ecologist, Vol 30, No 7, October 2000, Page 58.
52. Ronald L Young, “Androgens in postmenopausal therapy?” Menopause Management, May 1993, Pages 21-24.

Ovaj je članak objavljen u tromjesečniku Wise Traditions in Food, Farming and the Healing Arts, zaklade Weston A. Price Foundation, Zima 2000.

 

O autorima:

Sally Fallon Morell je autor knjige Nourishing Traditions: The Cookbook that Challenges Politically Correct Nutrition and the Diet Dictocrats (with Mary G. Enig, PhD), provokativan vodič kroz tradicionalna jela dobro utemeljen na istraživanjima s iznenađujućom porukom: životinjske masti i kolesterol nisu zločinci nego vitalni čimbenici prehrane, nužni za normalan rast, ispravno funkcioniranje mozga i živčanog sustava, zaštitu od bolesti i optimalnu energiju.

Ona i Mary Enig udružili su ponovno snage i napisale Eat Fat, Lose Fat, te bile autorice brojnih članaka na temu prehrane i zdravlja. Pod izdavačkom etiketom New Trends Publishing, objavljuje knjige o prehrani i zdravlju, kao što su The Fourfold Path to Healing (dr. Tom Cowan), Honoring Our Cycles (Katie Singer), The Untold Story of Milk (Ron Schmid) i The Whole Soy Story (Kaayla Daniel). Predsjednica zaklade Weston A. Price Foundation i osnivač Kampanje za Pravo Mlijeko, Sally je također i novinarka, kuharica, istraživač pitanja prehrane, kućanica i društveni aktivist. Njezino četvoro zdrave djece podignuto je na cjelovitim namirnicama koje uključuju maslac, vrhnje, jaja i meso.

 

 dr. sc. Mary G. Enig je međunarodni ekspert u području biokemije lipida. Provela je veći broj studija o sadržaju i učinku trans–masnih kiselina u Americi i Izraelu, te je uspješno osporila vladine tvrdnje da prehrambene životinjske masti uzrokuju rak i bolesti srca. Recentna znanstvena i medijska pozornost na moguće nepoželjne učinke trans masnih kiselina na zdravlje usmjerila je veću pozornost i na njezin rad. Ovlašteni je nutricionist, s potvrdom Certification Board for Nutrition Specialists, kvalificirani stručni vještak, nutricionistički savjetnik za pojedince, industriju te državnu i federalnu upravu, suurednik brojnih znanstvenih publikacija, članica institucije American College of Nutrition i predsjednica organizacije Maryland Nutritionists Association. Autor je više od 60 tehničkih dokumenata i prezentacija, kao i popularni predavač. Dr. Enig trenutno radi na razvojnom istraživanju dodatne terapije AIDS-a uporabom cjelovitih zasićenih masnih kiselina srednjih lanaca iz cjelovitih namirnica. Podpredsjednica je Zaklade Weston A. Price Foundation i znanstveni urednik časopisa Wise Traditions kao i autor Know Your Fats: The Complete Primer for Understanding the Nutrition of Fats, Oils, and Cholesterol (Upoznajte svoje masnoće: Početnica za razumijevanje hranjivosti masti, ulja i kolesterola), Bethesda Press, svibanj 2000. Majka je troje zdrave djece podignute na cjelovitim namirnicama koje uključuju maslac, vrhnje, jaja i meso.